Ezopove basne zbirka je basni pripisanih Ezopu, robovu i pripovjedaču za kojeg se vjeruje da je živio u drevnoj Grčkoj između 620. i 564. pne. Različitog porijekla, priče povezane s njegovim imenom došle su u moderno doba kroz brojne izvore i nastavljaju se reinterpretirati u različitim verbalnim registrima i u popularnim, ali i umjetničkim medijima.
Prema istraživačima lika i djela Perraulta ovaj pisac svoje priče i nije namijenio djeci, čak su bile i na meti kritičara kao one koje blagonaklono gledaju na nasilje i podređenost. Međutim, postale su nedovojivi dio odrastanja djece. Njegove priče alegorijski problematiziraju porodicu i društveni poredak, a njegove verzije Crvenkapice ili Pepeljuge nose drukčiju notu pogleda na svijet. Iz tog razloga čitanje njegovih verzija možda je i zanimljivije od verzija braće Grimm.
Na pričama i knjigama braće Grimm odrasle su mnoge generacije, od kojih su nezaobilazne: Crvenkapica, Snjeguljica, Trnoružica, Ivica i Marica itd. Iako se neke priče izvorno vežu za Francusku, braća Grimm (Jacob i Wilhelm) su proveli život putujući Njemačkom skupljajući narodne priče koje su dodatno približili vjernim čitaocima, pri čemu im je svakako bilo od pomoći što je jedan od njih bio lingvist i filolog, a drugi germanist.