U vrlo zanimljivoj fikciji... autor iskače čas u prošlost Bosne, čas u njezinu - iz onoga kuta gledano - budućnost, razračunavajući se s mitologizacijom povijesti koja uvijek služi kao repromaterijal masovnog političkog zločina.
Srebrenica nije samo sinonim za najveći pokolj na Starom kontinentu nakon završetka Drugog svjetskog rata. Srebrenica također nije samo sinonim neuspjeha velikih sila da spriječe povratak genocida u Evropi. Detaljan uvid u diplomatske procese u nedjeljama koje su prethodile tragediji otkriva da velike sile snose mnogo veći teret odgovornosti.
Knjiga Mehmed-paša Sokolović, slavnog turskog historičara, novinara i pjesnika Ahmeda Refika Altinaya, dojmljiva je priča o životu bosanskog dječaka, koji je zahvaljujući velikom talentu, predanom učenju i radu postao jednim od najmoćnijih ljudi svoga doba.
Knjiga “Sve te priče” nastala je za vrijeme karantina 2020. godine i protkana je ljubavlju i iskrenošću mladih pisaca i pjesnika govoreći o snazi koju posjedujemo kada djelujemo zajedno.
Bespomoćna Istočna Rimska Imperija, sveden na grad Konsantinopolj; mržnja i gnušanje koje je okupacija Latina izazvala kod bizantskog naroda; ljudi koje se tješe pričama da će s neba sići Djevica Marija i odbarniti grad; mladi sultan nadaren više nego što njegovi neprijatelji mogu i sanjati…
Putopis Matije Mažuranića objavljen u Zagrebu 1842. godine pod naslovom "Pogled u Bosnu" nerijetko se čitao, a i danas se čita, kao vjerodostojan izvor za poznavanje prilika u onodobnoj Bosni.
Autor je prikupio, sistematizirao i elaborirao mnoštvo (na)pisanih činjenica u samoj Sejahatnami, kao i viđenja i stavove drugih znanstvenika o temi, koristeći pri tome obimnu literaturu.