Roman prati dešavanja u bosanskoj svakodnevici, ratnim posledicama na živote mladih i njihovim nemirenjima sa onim što im se servira. Ćerka inženjera koji je misteriozno izgubio svoj život pokušava da razreši zagonetku očeve smrti, a u toj potrazi ona upoznaje i sebe.
Sarić u borbi s bolestima preobražen u novog čovjeka i ako jeste ko je to sad, kakav identitet nosi. Lirski pjesnik, šeret, angažirani pisac, čak pomalo donkihotski nastrojen prema vjeri u literature i njen smisao, sudario se s ratom koji ga u njegovom humanitetu nije uništio strahom niti ideologijom, pa je uprkos ratu i njegovoj stravi ostao isti stari dobrica. Dakle, bolest je udarila na dobričinu s velikim iskustvom borbe sa snažnim neprijateljima humaniteta, udarila, jednostavno rečeno, na dostojnog protivnika. I pala u toj borbi, poražena. Jest to najteža bolest, ili jedna od najtežih, ali jest i njen protivnik duhovno moćan koliko i ona.
Djelo je pisano u retrospekciji, a zbirka dvaju priča opisuje najintimnije dijelove života Miljenka Jergovića. Pisac govori o brigama odrastanja, mladosti, od brige oko slomljene igračke pa do briga koje mogu pratiti mladog tinejdžeta čija je mladost i djetinjstvo nadasve ograničeno ratom u Bosni.
„Rat se u ovome romanu izravno ne spominje, ali sve vrijeme pulsira svojim kobnim posljedicama. Iznimno sugestivnom naracijom, od koje će nježnije duše vjerojatno zaboljeti stomak, Amila Kahrović Posavljak približava nam hiperrealizam tranzicijske distopije, ambijent kao stvoren za drobljenje nade, pa će i fraza o onima što tek zakoračuju u život voditi u kolektivno gubljenje tla pod nogama. Ako tu ima mjesta za budućnost, ona je takva da se do nje dopire kroz ušicu igle
„Prokletstvo mira“ je knjiga naučnofantastičnog žanra koja zahvaljujući klasičnoj postavci sukoba između dobra i zla čitatelje vodi na transkontinentalna putovanja u potragu za odgovorima na mnoge misterije čovječanstva koje su prisutne ali manje vidljive sasvim običnim ljudima. Priča je to o novim prijateljstvima, ljubavi i strahu koja na zanimljiv način veže prošlost sa sadašnjošću i budućnošću.
Roman objavljen posthumno 1912. (iako u cijelosti tek 1917.), u kojem glavni junak je Hadži Murat, avarski pobunjenički komandant koji, iz lične osvete, sklapa neugodan savez sa Rusima protiv kojih se borio.